Završno izvješće Radne skupine MZSS
U Stručnu radnu skupinu za koordinaciju, praćenje i usmjeravanje reforme zdravstva u obiteljskoj medicini (u daljem tekstu Radna skupina) imenovani su stručnjaci u obiteljskoj medicini koji su svojim radom značajno doprinjeli razvoju obiteljske medicine kao medicinske struke i akademske discipline. Tako su u Radnu skupinu imenovani prof.dr.sc Milica Katić, dr.med. specijalist opće medicine, pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja”Andrija Štampar” – voditeljica ; doc .dr.sc Hrvoje Tiljak dr.med. specijalist opće medicine, Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine, Zagreb-zamjenik voditeljice; prim dr Rajka Šimunović dr.med, specijalist opće medicine Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine, Požega-pomoćnica voditeljice; doc dr sc Rudika Gmajnić dr.med. specijalist opće medicine pročelnik Katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta u Osijeku i ravnatelj Doma zdravlja Osječko-Baranjske županije, dr sc Ines Diminić Lisica dr med, specijalist opće medicine, viši asistent pri Katedri obiteljske medicine Medicinskog fakulteta u Rijeci- član; prim dr Dragomir Petric dr med, specijalist opće medicine, viši predavač pri Katedri obiteljske medicine Medicinskog fakulteta u Splitu, predsjednik Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK i predsjednik Hrvatske udružbe obiteljske medicine, Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine,Split-član; prim mr.sc Bruno Mazzi, dr med specijalist opće medicine predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora - član; Hrvoje Vuković, dr med specijalist opće medicine, Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine, Zadar-član; prim.dr Aleksandar Jovanović, dr.med, specijalist opće medicine, Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine, Zagreb-član; mr.sc Gordana Prljević, specijalist opće medicine, Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine, Krapinske Toplice-član. U Radnu skupinu imenovani su i drugi članovi predstavnici organizacija i tijela u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske odgovrnih za djelovanje primarne zdravstvene zaštite odnosno obiteljske medicine. To su: Marijan Balen, dr med.specijalist opće medicine, Udruga liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu, Hrvatska udruga poslodavaca-član; prim.dr.sc.Ranko Stevanović, dr.med. specijalist opće medicine voditelj Odjela za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - član; Sanja Predavec, dr.med., načelnik Odjela za izvanbolničku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi-član; Marija Hrastinski dr med, specijalist opće medicine, voditelj Službe za ugovaranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje -član; prof dr sc Vesna Jureša dr med, specijalist školske medicine, pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Stručna radna skupina za koordinaciju, praćenje i usmjeravanje reforme zdravstva u obiteljskoj medicini osnovana je s ciljem da na najprikladniji mogući način pridonese ostvarenju suštinskih reformskih zahvata koja su utemeljena na Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (u daljem tekstu Zakon) temeljem rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja organizacije, financiranja i funkcioniranja djelatnosti obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu i iskustava u implementaciji reformskih rješenja kako u Republici Hrvatskoj tako i u stranim državama sa komplementarnim zdravstvenim sustavima.
Zadaci Radne skupine su bili raščlaniti elemente organizacije, financiranja i funkcioniranja djelatnosti obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske te prema potrebi dopuniti i poboljšati provedbena rješenja reforme zdravstvenog sustava poglavito u obiteljskoj medicini.
Radna je skupina na prvoj konstituirajućoj sjednici održanoj 13.siječnja 2009. godine usvojila Poslovnik o radu te Program rada (dokumenti u privitku). Na svim sjednicama Radne skupine vođen je zapisnik koji je dostavljen svakom članu Radne skupine na uvid i potom verificiran na slijedecoj sjednici.
Od 13. siječnja 2009. do 15 rujna 2009. godine održano je ukupno 14 sjednica. Zapisnici sa svih sjednica su u privitku ovog izvješća. Za svaku sjednicu je određena glavna tema za koju su prema unaprijed dogovorenom rasporedu dva ili tri člana Radne skupine priredili radni materijal i dostavili ga svima kao polazište za rad na sjednici.
Kako je Radna skupina odgovorna Ministru zdravstva to su svi materijali sukladno Poslovniku Radne skupine dostavljeni i gospodinu mr.dr. Draženu Jurkoviću, dr med, specijalistu javnog zdravstva državnom tajniku koji je i osobno povremeno sudjelovao na sjednicama Radne skupine.
Usuglašeni izvodi iz zapisnika sa zaključcima su dostavljani na web stranice Hrvatske udružbe obiteljske medicine, Hrvatskog društva obiteljskih doktora–Hrvatskog liječničkog zbora, te Hrvatske liječničke komore. Po potrebi su neki prijedlozi i zaključci na traženje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i/ili Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za očitovanje Radne skupine dostavljeni direktno u te institucije.
Prema usvojenom programu rada Radna skupina je u razdoblju od siječnja do rujna 2009. godine uz analizu postojećeg stanja u obiteljskoj medicini i nužnost reformskih zahvata u sustav plaćanja i organizaciju, raspravila, oblikovala zaključke i prijedloge iz ovih tematskih cjelina:
1. Kombinirani sustav plaćanja (fiksni i varijabilni dio osnovnog plaćanja)
2. DTP prve razine (uključen u 10% varijabilnog dijela osnovnog plaćanja) i DTP druge razine (dodatak na 100% plaćanje)
3. Preventivne aktivnosti koje čine 10% varijabilnog dijela osnovnog plaćanja
4. Mreža zdravstvenih ustanova
5. Standardi i normativi
6. Uskladjivanje broja pacijenata u postojećoj mreži sa optimalnim brojem pacijenata
7. Elementi indeksacije (indeksacija izvan osnovnog plaćanja)
8. Grupna praksa
9. Aktualnosti (trajni recept, ortopedska pomagala, interne uputnice, prijedlozi HZZO za ugovore i analiza pojedinih elemenata tih predloženih rješenja...)
1. Kombinirani sustav plaćanja
Kombinirani sustav plaćanja u obiteljskoj medicini sadrži nekoliko sastavnica od kojih svaka za sebe ima određene poticajne, ali i ograničavajuće činitelje te se njihovom kombinacijom nastoji osigurati udruženo poticajno djelovanje svih sastavnica. Najučestaliji modeli kombiniranog sustava plaćanja sadrže dio plaćanja glavarinom (capitation fee), dio plaćanja usluga po modelu cijena puta usluga (fee for service), plaćanje pojedinih programa, plaćanje fiksnih troškova (allowance) te različiti oblici plaćanja prema odabranim kriterijima kvalitete (performance based payment). Uz ove sastavnice dodatno se plaća provođenje izobrazbe te znanstvenih i/ili stručnih istraživanja u praksi. Svrha uvođenja kombiniranog sustava plaćanja rada je omogućiti liječnicima profesionalni i financijski poticaj za unapređenje kvalitete rada. Kombinirani sustav plaćanja najviše potiče bolju organizaciju rada i bilježenja onog što liječnici svakodnevno rade, širenje djelokruga rada usvajanjem novih vještina te korištenje većeg broja dijagnostičkih i terapijskih postupaka. To u konačnici dovodi do racionalnije i učinkovitije skrbi koju liječnici obiteljske medicine pružaju osobama koje su ih izabrale za svog liječnika. U mnogim se zemljama stoga koristi kombinirani sustav plaćanja kojim se potiče ne samo obuhvat populacije u skrbi što sustav plaćanja glavarinom najbolje omogućava, nego i drugi oblici plaćanja koji potiču osobnu inicijativu liječnika na širenje spektra rada i provođenja različitih programa. Posebice se razvijaju načini plaćanja koji potiču praćenje i unapređenje kvalitete rada korištenjem usuglašenih i razrađenih indikatora kvalitete. U Republici Hrvatskoj postoje neki elementi kombiniranog načina plaćanja u službi obiteljske medicine. Nakon iscrpne analize postojećeg stanja u obiteljskoj medicini te utjecaja načina plaćanja na rad liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj Radna je skupina zaključila da je nužno dalje razvijati kombinirani sustav plaćanja i postupno ga implementirati u sustavu plaćanja. Da bi se kombiniranim sustavom plaćanja postigao očekivani rezultat taj sustav mora sadržavati financijski poticaj što znači da se u novom modelu plaćanja omogućava liječniku dodatna zarada iznad onog što u sadašnjem trenutku predstavlja osnovni dohodak. Temeljem analize stanja u Republici Hrvatskoj te rezultata primjene različitih modela kombiniranog sustava plaćanja u brojnim zemljama Radna je skupina izradila prijedlog načina plaćanja u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj
Za Ugovor između liječnika i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2010 godinu predlaže se model koji bi sadržavao:
a) 80% fiksnog dohotka iz ukupne glavarine koju ostvaruje liječnik temeljem broja i dobne strukture opredijeljenih osoba u skrbi Unutar toga dijela za svaki ugovoreni tim obiteljske medicine osigurao bi se fiksni dio plaćanja koji će biti jednak za sve timove u iznosu 15.000,00 kn Jedinstveni prosječni trošak bi se uvažavao dok se ne razvije i implementira informatičko rješenje koje će moći izraditi pojedinačne realne stalne troškove poslovanja za svakog liječnika ponaosob.
Fiksni dio plaćanja, neovisan o glavarini garantira funkcionalnost ordinacije te izjednačavanje uvjeta rada liječnika što značajno doprinosi i izjednačavanju standarda liječničkih usluga
b) 10% dohotka ostvarenog kroz izvršenje dijagnostičko – terapijskih postupaka (DTP) I razine. DTP 1 razine su oni postupci koji ulaze u osnovicu plaćanja koji su uključeni u osnovni rad liječnika obiteljske medicine i slijedom toga moguće ih je izvesti svakom liječniku i na taj način osigurati svakom liječnika da osigura dosadašnju razinu plaćanja.Lista svih predloženih dijagnostičko-terapijskih postupaka sadrži postupke koji su utemeljeni na stručnim i znanstvenim kriterijima obiteljske medicine. Ti postupci koji čine osnovne i specifične vještine obiteljskog liječnika provode se u obiteljskoj medicini i svaki liječnik obiteljske medicine treba ih moći obaviti u svom redovitom radu. (lista DTP I i DTP II razine je u privitku)
c) 10% dohotka ostvarenog kroz izvršenje odabranih preventivnih postupaka (lista preventivnih postupaka u privitku)
d) DTP II razine su postupci koji podrazumijevaju dodatno plaćanje izvan osnovnih 100%. Kao i u svakom dijelu plaćanja potrebno je postaviti regulatorni mehanizam koji bi trebao osigurati da se zbog financijske stimulacije dodatnih usluga zanemari i nedostatno izvrši osnovni program. Stoga se predlaže da se DTP II razine dodatno plate onima koji izvrše preventivni program i DTP I razine u predviđenom opsegu. Za prvu godinu novog načina plaćanja predlaže se dodatno plaćanje DTP II razine u vrijednosti do maksimalno 10% ukupnog dohotka. DTP II razine zahtijevaju dodatno ulaganje u opremu i edukaciju.
e) Posebni programi na nacionalnoj razini ili na razini lokalne zajednice trebaju se također dodatno ugovarati i platiti.
f) Dodatak u vrijednosti 5% osnovnog plaćanja za udruživanje u grupnu praksu
g) Dodatak za provođenje izobrazbe i znanstvenih istraživanja u praksi.
Da bi liječnik ostvario pravo na dodatno plaćene aktivnosti mora ispuniti osnovni program koji čini osnovicu od 100%. Tako država osigurava svakom građaninu, a sustav osnovnog zdravstvenog osiguranja svakom osiguraniku, jednaka prava i razinu kvalitete zdravstvene zaštite.
Trebalo bi trajno pratiti učinke kombiniranog načina plaćanja, poticati kvalitetu rada postupnim povećanjem učešća varijabilnih elemenata plaćanja i trajno razvijati indikatore kvalitete rada i okvir plaćanja sukladan uvažavanju tih kriterija. Za to je potrebna trajna suradnja, razumijevanje i uvažavanje argumenata svih sudionika u tom procesu. Glavni su sudionici izrade i implementacije indikatora kvalitete rada u okvir plaćanja Minstarstvo zdravstva i socijalne skrbi (zdravstvena politika) , Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (financijer), profesionalna društva (struka) i stručnjaci (znanost, međunarodna iskustva). Takvo tijelo treba raditi kontinuirano kroz nekoliko godina, implementirajući nova rješenja, prateći učinke promjena, pažljivo prilagođavanje novih rješenja postojećoj praksi te učinkovito sprečavanje neželjenih i/ili neočekivanih nepovoljnih posljedica uvedenih promjena.
2. Dijagnostičko terapijski postupci (DTP)
Radna je skupina definirala DTP u obiteljskoj medicini temeljem nekoliko osnovnih principa:
1. DTP su postupci koje liječnici obiteljske medicine rade u svakodnevnoj praksi.
2. Lista DTP I razine obuhvaća dosta raznorodnih postupaka jer će liječnici zavisno od vrlo raznolikog sastava populacije u skrbi moći neke postupke izvoditi vrlo često, a neke postupke koji su također nužni i temeljni u skrbi za bolesnika moći će ili morati izvoditi ekstremno rijetko
3. Za izvođenje nekih DTP nužna je dodatna izobrazba liječnika (i njegovih suradnika) te dodatna financijska ulaganja u opremu, njeno korištenje i održavanje.
4. DTP se plaćaju modelom cijena x usluga (pojedinačne cijene su stvar dogovora između HZZO i HLK i te su cijene podložne izmjenama).
5. Radna je skupina usuglašeno sa prijedlozima stručnih društava i Hrvatske liječničke komore razdvojila DTP na dvije skupine. Prvu skupinu čine DTP I razine za koju radna skupina smatra da je imanentna svakodnevnom radu liječnika
6. DTP I razine stoga ulaze u okvir kombiniranog plaćanja i čine 10% varijabilnog dijela plaćanja liječničkog tima.
7. DTP II razine također se plaćaju po modelu cijena x usluga i mogu se naplatiti od osiguranja tek nakon što se u potpunosti izvrši osnovni program
8. DTP II razine u prvoj godini mogu biti naplaćeni do sume koja je jednaka vrijednosti do10% ukupnog prihoda tima, a potom će se plaćanje prilagođavati postojećoj situaciji i mogućnostima. Prijedlog je za timove ispod 1.530 osiguranika pravo na DTP II razine do vrijednosti standardnog tima (npr. tim sa 1.360 osiguranika, tj. 20% manje od standarda, imao bi pravo ostvariti 20% dodatnih prihoda kroz DTP )
9. Informatički programi koji se koriste u obiteljskoj medicini moraju osigurati jednostavno bilježenje DTP i izvještavanje o izvršenim DTP.
TABLICA DTP POSTUPAKA I RAZINE
Naziv postupka
Otoskopija
Ispiranje cerumena
Zaustavljanje krvarenja iz nosa, prednja tamponada
Primarna opskrba površinskih i manjih rana
Površinska anestezija
Odstranjivanje šavova
Previjanje površnih rana
Povoj dubljih i kroničnih rana
Zamjena vrećice i toaleta kolostome
Toaleta gastrostome
Intramuskularna , potkožna i i.v. injekcija
Zaustavljanje krvarenja nakon vađenja zuba
Primjena kisika
Kućna posjeta na poziv zbog akutnog stanja
Određivanje GUK-a test trakom
Analiza urina test trakom
Rinoskopia
Uvođenje inzulinske terapije, edukacija bolesnika
Cijepljenje izvan programa
Psihološka podrška i savjet
Pisanje IK-e
Pisanje potvrda
Timska konzultacija (uži tim)
Peak-flow metrija
Imobilizacija
Primjena ljekovitog aerosola
Klizma
Oblozi, omoti, kriopack
Skidanje gipsa
Uzimanje mikrobioloških uzoraka , nosa, uha, grla
Dijagnostičke pretrage vezane za preventivne preglede osiguranih osoba
Digitorektalni pregled
Odstranjivanje površnih stranih tijela iz oka, nosa i uha
EKG snimanje
Odstranjivanje površnih stranih tijela sa kože i sluznice
Opskrba opekotine I i II stupnja
Povoj oka lijekom
Telefonska konzultacija
TABLICA DTP POSTUPAKA II RAZINE
Naziv postupka
Kućna posjeta (planirana, programirana, timska, u sklopu kućnog liječenja)
Očitavanje EKG nalaza
Primarna opskrba većih rana
Kateterizacija mokraćnog mjehura
Incizija gnojnih procesa kože i potkožnog tkiva
Odstranjivanje ili parcijalna resekcija nokta
Ispiranje želuca
Uzimanje venske krvi za laboratorijsku analizu
Infuzija
Spirometrija
UZV dojki
UZV abdomena
Terapija protiv bolova (TENS)
Uvođenje nazogastrične sonde
Infiltracija, provodna anaestezija
Orijentacioni oftalmoskopski pregled očne pozadine
Holter tlaka
UZV štitnjače
Krioterapija
Inhalacije
Timska konzultacija (širi tim)
Ekspertiza
Intraartikularna aplikacija
Primarna obrada većih rana
Akupunktura
Termička lokalna terapija IR lamapa
Vađenje stranog tijela spojnice oka
Vađenje stranog tijela uha, nosa
Aspiracija sekreta u djece
Elektrokoagulacija
Površinska psihoterapija
Uvođenje i zamjena trahealne kanile
Punkcija burze
Incizija kapka, Hordeolum
Odstranjivanje stranog tijela iz rožnice
Elektrolitička epilacija
Ekspresija komedona s povojem
Položajna drenaža
Opskrba opekotine III stupnja
Epilacija trepavica
Fluorescein test oka
Endotrahealna intubacija
Displacement („Čokiranje“)
Odstranjivanje dobroćudnog tumora kože
Telemedicinska konzultacija
Konzultacija putem elektroničke pošte
3. Preventivne aktivnosti koje čine 10% varijabilnog dijela osnovnog plaćanja
Preventivne aktivnosti prve razine se izvršavaju svakodnevno u ordinaciji obiteljskog liječnika, a dio su ugovornih obveza o izvršenju preventivnih aktivnosti koje se plaćaju prema izvršenju i iznose 10% ugovorene glavarine tima obiteljske medicine.
Preduvjet za provedbu preventivnih aktivnosti prve razine u obiteljskoj medicini je informatizacija primarne zdravstvene zaštite – obiteljske medicine, odnosno odgovarajuća programska rješenja koja će pratiti preventivne postupke (što uključuje odabir populacije za preventivne aktivnosti, „automatizam“ upisa provedenih preventivnih aktivnosti, praćenje učinjenog, evaluaciju i izvršenje programa).
Najveći dio tih aktivnosti odnosi se na rano otkrivanje rizika za kronične nezarazne bolesti, rano otkrivanje i dijagnosticiranje kroničnih bolesti, primjereno liječenje i rano otkrivanje i liječenje komplikacija kroničnih bolesti.
Prijedlog sadrži skup preventivnih mjera koje obuhvaćaju različite populacijske skupine obzirom da postoje među liječnicima obiteljske medicine vrlo velike razlike u strukturi populacije.
Izvršenje se treba iskazati u obuhvatu populacije planiranom preventivnom mjerom i predviđeno je postepeno povećavanje izvršenja u slijedećih pet godina.
Prijedlog je napravljen temeljem simulacije na 12 ordinacija obiteljskih liječnika vrlo različitih prema broju i dobnoj strukturi osiguranika u skrbi.
Izvršitelji preventivne aktivnosti prve razine je tim obiteljske medicine.
I. Individualno savjetovanje o zdravom stilu života- za sve dobne skupine
Ciljna populacija: osiguranici koji se jave u ordinaciju tijekom kalendarske godine
Uručiti pisani letak koji sadrži:
a) nekoliko ključnih savjeta o zdravom stilu života
b) kalendar preventivnih postupaka u obiteljskoj medicini tijekom života
c) opis pojedinog postupka (što će se raditi) i opis zašto će se to raditi (opet važna poruka)
d) sestra dijeli letak i ubilježi u preventivni dio kartona da je letak predala
e) radi se oportunistički (onima koji se jave u ordinaciju tijekom godine)
Vremenski normativ: 5 min
Zadani obuhvat: 70% predviđene populacije (u prvoj godini ugovaranja) će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
II. Za predškolsku djecu
Ciljna populacija: osiguranici od 0-6 godina
preuzeti program od pedijatara (ako se ugovara 100% glavarina za djecu predškolske dobi koja sadrži kurativu i preventivu onda se ne treba ništa dodatno napraviti odnosno ispuniti radom u Savjetovalištu za zdravu djecu
Vremenski normativ: 20 min
Zadani obuhvat: 100% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
III. Za školsku djecu i mladež
Ciljna populacija: osiguranici od 19 godina
Svakog osiguranika u dobi od 19 godina (kohorta) pitati o pušenju, konzumaciji droga i alkohola, seksualnoj aktivnosti te zabilježiti u obrazac preventivnih aktivnosti.
Vremenski normativ: 10 min
Zadani obuhvat: 70% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
IV. Za žene
a) Za žene u navedenim dobnim skupinama
Ciljna populacija: osiguranice u dobi od 19, 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55, 60 godina
- pitati i zabilježiti u karton da li je obavila Pap test i godina kad je obavila posljednji put i ukoliko nije bila na Pap testu u posljednje tri godine uputiti je ginekologu
Vremenski normativ: 5 min
Zadani obuhvat: 60% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
b) Za žene u dobi od 30 godina (kohorta)
Ciljna populacija: osiguranice od 30 godina
- pitati za anamnezu raka dojke i napraviti klinički pregled dojki (osvijestiti potrebu da se radi samopregled) i zabilježiti u karton preventive
Vremenski normativ: 15 min
Zadani obuhvat: 60% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
V. Za muškarce
Ciljna populacija: osiguranici od 50, 55 i 60 godina
Za muškarce u navedenim dobnim skupinama (tri kohorte) pitati za poteškoće s mokrenjem, ispuniti upitnik Prostata score i zabilježiti u karton preventive
Vremenski normativ: 5 min
Zadani obuhvat: 60% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
VI. Ciljani skrining za kronične nezarazne bolesti
Ciljna populacija: osiguranici, muškarci i žene, od 40 godina
- bilježenje podataka u obrazac koji sadrži odabrana pitanja i samo ih provjerava (obrazac o pušenju, konzumaciji alkohola, kardiovaskularna smrtnost prije 50 godine u roditelja, braće i sestara, obiteljsku anamneza raka pluća, dojke, kolona i ostalih lokalizacija)
- mjerenje težine, visine, RR
- uručiti letak (za KV bolesti, maligne bolesti) a pretile osobe i osobe sa povišenim RR, pozitivnom anamnezom rane KV smrtnosti ili obiteljskog opterećenja raka dojke (majka, sestra, osobito premenopauzalna) naručuje na pregled liječniku
Vremenski normativ: 15 min
Zadani obuhvat: 80% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
VII. Aktivna skrb za hipertoničare i dijabetičare
Ciljna populacija: osiguranici , registrirani hipertoničari i dijabetičri
- u hipertoničara i dijabetičara provesti i zabilježiti jedno mjerenje tlaka i GUK-a u godini dana
- u informatičkom rješenju staviti da svako prvo zabilježeno mjerenje tijekom 2010 godine ide automatski u karton preventive
- za slijedeće godine mora razmak između dva zabilježena mjerenja biti najmanje 6 mjeseci (primjerice siječanj 2010- siječanj 2011, ili prosinac 2010 – srpanj 2011)
Vremenski normativ: 5 min
Zadani obuhvat: 80% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
VIII. Sistematski pregled bolesnika kojeg se prima u skrb
Ciljna populacija: osiguranici koje se prima u skrb
Kod novoprimljenih pacijenata napraviti pregled dokumentacije, uzeti detaljnu anamnezu (ispuniti ček listu) i napraviti kompletan klinički pregled
Vremenski normativ: 20 min
Zadani obuhvat: 100% predviđene populacije će se smatrati 100% obuhvatom za obračun pri naplati izvršenja.
__________________________________________________________________________
OPASKA - plaćanje prema izvršenju u prvoj godini ugovaranja :
A) Manje od 30 % izvršenja obuhvata planirane populacije - IZVRŠIOCU SE NE PLAĆA SE NIŠTA
B) Izvršenje od 31% do 50% obuhvata planirane populacije – PLAĆA SE 50% ugovorenog IZNOSA ZA PREVENTIVNE AKTIVNOSTI PRVE RAZINE
C) Izvršenje od 51% do 100% obuhvata planirane populacije – PLAĆA SE 100% ugovorenog IZNOSA ZA PREVENTIVNE AKTIVNOSTI PRVE RAZINE
D) Informatički program oblikuje izvješće o izvršenju ( kontrolira izvršenje i podsjeća liječnika na zadano izvršenje programa) 1. travnja, 1. lipnja i 1. rujna. Akontacije se isplaćuju svaki mjesec. Konačni obračun se zaključuje s izvršenjem na 31.12. tekuće godine. Ukoliko nije ostvareno izvršenje za koje su isplaćena sredstva, izvršilac je dužan vratiti zaprimljena sredstva.
4. Mreža timova obiteljske medicine
U analizi stanja i prepoznavanju problema u službi obiteljske medicine Radna je skupina posebice izdvojila dosadašnji način financiranja koji je počivao samo na plaćanju putem glavarine s jedne strane, te neprimjerenu popunjenost mreže liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj. Neprimjerena popunjenost mreže se odnosi na velike gradove gdje na malom prostoru postoji puno timova obiteljske medicine i neki timovi neminovno nemaju dovoljan broj osiguranika u skrbi da bi mogli dosadašnjim načinom financiranja osigurati dostatno financiranje svog tima. U svim velikim gradovima pa tako i u Zagrebu pojavljuje se problem neadekvatne razdiobe timova. Primjerice u Domu zdravlja Zagreb-Centar za područje novih naselja u Novom Zagrebu (Lanište) nema ugovorenog tima, dok u samom centru grada ima višak od 14 timova. Slična je situacija i u Domu zdravlja Zagreb-Istok. S druge strane najčešće na seoskim područjima postoji velik nedostatak liječnika u mreži što ima za posljedicu da su neki liječnici prisiljeni imati u skrbi znatno veći broj osiguranika. Posebice je to izraženo u Slavoniji gdje brojni liječnici imaju znatno veći broj osoba u skrbi i moraju skrbiti za sve osobe jer nema dostatnog broja liječnika na tom terenu i/ili osiguranih mjesta u mreži.
Radna je grupa u svom očitovanju o dostavljenom prijedlogu mreže posebice istakla potrebu da se u izradi prijedloga mreže mora voditi računa kako o jednakom broju pacijenata tako i o odgovarajućem geografskom rasporedu pojedinih timova. Stoga je osobito važno znati lokalnu situaciju jer se mreža pretežito usuglašava na županijskoj razini.
Mrežu zdravstvenih ustanova treba napraviti prema broju stanovnika kao što je to definirano u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Mrežu osigurava država i mora biti financirana od osiguravatelja za osnovno zdravstveno osiguranje, odnosno Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Lokalna zajednica može osigurati samo nadstandard mreže.
5. Uskladjivanje broja pacijenata u postojecoj mreži sa optimalnim brojem pacijenata
Nerazmjeran broj osiguranika po timu posljedica je dugogodišnjeg neujednačenog ugovaranja, osobito nakon što nije zadržan limit, najvećeg mogućeg broja osiguranika po timu. Ukupan broj timova u mreži primarne zdravstvene zaštite se smanjio, posebice u nekim dijelovima Hrvatske (npr. Slavoniji) i unatrag nekoliko godina nije došlo do povećanja broja timova. Oba ova čimbenika dovela su do velike razlike u veličini timova, primjerice imamo u obiteljskoj medicini timove od 850 do 2800 osiguranika.
Stoga je za provedbu ujednačavanja broja osiguranika po timu potrebno razdoblje od nekoliko godina.
Definiran je broj osiguranika od 1700 za prosječni tim obiteljske medicine uz moguća odstupanje od – 25% do +10% (minimum 1275 do maksimum 1870). To se naravno odnosi na tim koji ima i standardnu populaciju (koja odgovara dobnoj i spolnoj strukturi stanovnika u RH).
Prvi je korak prilagođavanje mreže realnom stanju na terenu. U nekim područjima (slabo naseljena, prometno loše povezana i slično), potrebno je osigurati dostupnost primarnog liječnika i za manji broj osiguranika.
Drugi element standardizacije broja osiguranika po timu proizlazi iz kombiniranog modela plaćanja u kojem liječnik mora postići 10% plaćanja kroz DTP i 10% kroz preventivne postupke predviđene ugovorom za određene populacijske skupine. Izvršenje navedenih ugovornih obveza moguće je samo u timovima koji imaju do 1870 osiguranika.
Treći element standardizacije je obavještavanje osiguranika od HZZO, o ograničavanju broja osiguranika po liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, radi osiguranja dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, te mogućnosti odabira dostupnog liječnika na svom području. Za ovo rješenje potrebno je ugovoriti nove timove primarne zdravstvene zaštite i/ili postojeće timove preraspodijelit.
Neophodnost smanjenja maksimalnog broja osiguranika po timu s 2800 na 1870 proizlazi iz velikog radnog opterećenja koje takav tim ima te nemogućnost provedbe (u budućnosti ugovorene) preventivne zdravstvene zaštite. U ovom izračunu se predmnijeva da je osigurana skrb za osiguranike pojedinog liječnika za vrijeme godišnjeg odmora, blagdana i stručnog usavršavanja. U službi obiteljske medicine zabilježeno je prosječno godišnje 6,4 dolaska u ambulantu liječnika obiteljske medicine po osobi u skrbi.
Tim od 2800 osiguranika, imat će ukupno 17920 posjeta godišnje u kurativnoj zdravstvenoj zaštiti ili 66 posjeta pacijenata dnevno (računajući 273 radna dana u godini) Tim od 1700 osiguranika imat će ukupno 10880 posjeta godišnje ili 40 posjeta pacijenta dnevno.
Liječnik u timu s 2800 osiguranika može posvetiti svakom pacijentu 6,3 minute, a u timu s 1700 osiguranika 10,5 minuta. Ova najjednostavnija računica pokazuje da smanjenjem broja osiguranika na standardni broj od 1700 omogućava osiguranicima 40% više vremena u timu liječnika obiteljske medicine. Dio tog vremena je moguće posvetiti provedbi preventivnih mjera zdravstvene zaštite i izvršenju DTP-a.
Stoga je radna grupa predložila slijedeće mjere imajući u vidu da je za provedbu ujednačavanja broja osiguranika po timu potrebno razdoblje od nekoliko godina, a za popunu mreže i duže razdoblje zbog potrebnih financijskih ulaganja.
Dugoročne mjere u rješavanju tog problema su:
Prilagođavanje mreže realnom stanju na terenu. Izradom i prihvaćanjem prijedloga mreže zdravstvenih ustanova 2009. godine povećan je broj ordinacija obiteljskih liječnika na 2461, čime će se postići djelomično uravnoteženje broja osiguranika po liječniku.
Kombinirani model plaćanja u kojem liječnik mora postići 10% plaćanja kroz DTP i 10% kroz preventivne postupke predviđene ugovorom za određene populacijske skupine, dovest će do ujednačavanja broja osiguranika, jer je izvršenje navedenih ugovornih obveza moguće samo u timovima koji imaju do 1870 osiguranika. Naime, liječnici će imati priliku zaraditi više kvalitetnijim radom, a ne kao do sada kad je samo veliki broj osiguranika (glavarina) omogućavao i bolju zaradu liječniku.
Progresivno smanjenje glavarine za broj pacijenata koji premašuje maksimum u prijelaznom razdoblju od tri godine bi mogao biti jedan od načina uravnoteženja broja pacijenata po timu. Vrijednost glavarina pacijenata koji su iznad maksimalnog broja svake godine bi se smanjivala po 25 %. Dakle 2010. bi glavarina za „prekobrojne“ pacijente bila u vrijednosti 75% standardne glavarine (izračunate kao prosjek vrijednosti glavarine za sve dobne skupine), a potom 50% i 25%.
Obavještavanje osiguranika od HZZO, o ograničavanju broja osiguranika po liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, radi osiguranja dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, te mogućnosti odabira dostupnog liječnika na svom području
Obaveza popunjavanja mreže i izgradnja potrebnih zdravstvenih objekata uz učešće lokalne zajednice.
Prijedlog Radne skupine za ujednačavanje broja osiguranika odnosno kriterij i način provedbe preraspodjele prekobrojnih osiguranih osoba opredijeljenih za doktore obiteljske medicine
udaljenost mjesta prebivališta/boravka od sjedišta ordinacije izabranog doktora veća od 10 km . Osigurane osobe kojima je značajno narušena dostupnost zdravstvene zaštite, jer im je mjesto prebivališta udaljeno od sjedišta ordinacije izabranog doktora Područni ured HZZO će uputiti na izbor drugog ugovornog doktora koji je bliži po mjestu prebivališta/boravka.
opredijeljenost članova uže obitelji za ugovornog doktora (osigurane osobe kojima je većina članova uže obitelji opredijeljena za drugog ugovornog doktora Zavoda, Područni ured HZZO će uputiti na izbor ugovornog doktora koji srbi za većinu članova uže obitelji).
vremensko razdoblje opredijeljenosti za ugovornog doktora (osigurane osobe koje su u posljednje tri godine više od dva puta promijenili izabranog liječnika a pri tome nisu mijenjali mjesto stanovanja Područni ured HZZO će uputiti na izbor drugog ugovornog doktora).
I nadalje provoditi postojeće ograničenje promjene liječnika osiguranicima na razdoblje od godinu dana, osim u slučaju
kad osiguranik privremeno promijeni boravište (penzioneri ili studenti sa dugotrajnim boravkom u drugom mjestu stanovanja, ali sa potvrdom iz MUP-a o privremenom boravku)
kad osiguranik trajno mijenja boravište (preseljenje u drugo mjesto)
kad nastane komisijski utvrđen teži poremećaj međusobnih odnosa između bolesnika i liječnika i/ili njegovih suradnika
Preraspodjela osiguranih osoba provodila bi se na sljedeći način:
Područni ured HZZO će putem pisane obavijesti (plakata istaknutih na ugovornim ustanovama, ugovornim ordinacijama) upoznati osigurane osobe o novom maksimalnom/minimalnom broju osiguranih osoba po timu za djelatnost kao i o mogućnosti odabira drugog ugovornog doktora medicine i doktora stomatologije s obzirom na gore navedene kriterije
obavještavanjem osiguranih osoba od strane Područnog ureda HZZO putem pisane obavijesti istaknute na vidljivom mjestu o ordinaciji, o tome da tim u skrbi ima iznad maksimalno propisanog broja osiguranih osoba po timu za djelatnost, s popisom ugovornih doktora medicine i stomatologije za koje se osigurane osobe mogu opredijeliti.
Popis najbližih ugovornih doktora koji mogu upisivati osigurane osobe ugovornim doktorima koji imaju više od maksimalno propisanog broja opredijeljenih osiguranih osoba dostavit će HZZO na uvid svim ugovornim liječnicima.
6. Elementi indeksacije ( indeksacija izvan osnovnog plaćanja)
Radna skupina je istaknula da indeksacija treba biti izvan osnovnog ugovaranja, Indeksacija koja je uvedena u sadašnji Ugovor odnosno Aneks ugovora čini dio varijabilnog plaćanja a to je ograničavajući faktor i ne predstavlja stručni dio kontrole rada liječnika. Pravo je osiguravatelja kontrolirati rad liječnika, ali to se rješava drugačijim mehanizmom.
Kao moguće elemente indeksacije odnosno parametara koje je moguće pratiti kroz postojeći informatički sustav CEZIH Radna skupina predlaže slijedeće elemente:
a) ukupan broj uputnica; b) broj uputnica na specijalističko-konzilijarni pregled; c) broj uputnica na dijagnostičke pretrage; d) broj uputnica na traženje specijalista konzultanta s čime se liječnik obiteljske medicine ne slaže; e) ukupni trošak za lijekove; f) stopa bolovanja; g) redovito izvješćivanje o izvršenom radu (usluge, DTP, preventiva)
7. Standardi i normativi
Radna grupa podržava prijedlog standarda od 1500 osoba u skrbi po liječniku koji je utvrđen Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva u Republici Hrvatskoj. No kako su članovi Radne grupe svjesni problema nedostatnog broja liječnika te nedostatka financijskih sredstava da se osigura takav standard, Radna je grupa predložila sadašnji standard od 1700 osoba u skrbi na 1 liječnika obiteljske medicine. Stoga je i predloženo da se dopuna mreže zdravstvenih ustanova temelji na postojećem standardu. Obzirom na raznoliku naseljenost i zatečeno stanje Radna skupina predlaže standard 1700 u rasponu od najmanje 1275 (-25%) do najviše 1870 (+10%) . Za specifične uvjete kao i do sada primjenjivala bi se Odluka o posebnim standardima- odnosno ugovaranje punog tima i za manji broj osiguranika, odnosno ugovaranje vćeg broja osiguranika.
Analize i simulacije za izradu DTP i/ili prijedloga preventivnih aktivnosti Radna je grupa radila na timovima članova radne grupe i njihovih najbližih suradnika. Iz tih primjera je razvidno da postoje velike razlike u broju osiguranika u skrbi (od 1040 do 2380) i dobne strukture osoba u skrbi (sa učešćem starijh od 65 godina od 5 do 35 % ). Stoga se u analizama i procjenama mora vrlo oprezno govoriti o standardnom timu od 1700 osoba jer takav tim koji bi po svojoj dobnoj strukturi odgovarao stanovništvu Republike Hrvatske te time opravdao naziv standradni tim zapravo ne postoji u praksi. Stoga je u procjeni standarda potrebno uvažavati lokalne prilike, specifičnosti populacije te stalno dograđivati elemente načina plaćanja koji mogu kompenzirati ovakvu raznolikost timova liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj.
8. Grupna praksa
Svi članovi Radne skupine načelno podržavaju grupne prakse uz uvjet da grupna praksa bude temeljena prvenstveno na dobrovoljnosti udruživanja, fleksibilnosti i interesnoj povezanosti.
Osim redovitih aktivnosti liječnika obiteljske medicine koji je predviđen Ugovorom sa HZZO – om grupna praksa osigurava kvalitetniju zdravstvenu zaštitu pacijenata u skrbi kroz:
- 14 satnu dostupnost za pacijente liječnika udruženih u grupnu praksu (07 – 21 sat) ili ako to žele (što se dodatno treba platiti) 24-satnu dostupnost
- 14 satnu dostupnost i stručne podrške pacijentu preko telefona
- 14 satnu dostupnost liječnika za kućne posjete
- 14 satnu dostupnost skrbi pacijenata u vrijeme godišnjih odmora i odsutnosti izabranog liječnika (edukacija, bolovanje itd.) u grupnim praksama sa četiri i više liječnika
- reorganizaciju aktivnosti medicinskih sestara (povećanjem medicinskih, a smanjenjem administrativnih aktivnosti) u ambulanti i kući pacijenata
- naručivanje pacijenata (mogućnost centralnog naručivanja za sve liječnike) i usmjeravanje pacijenata po hitnosti
- dostupnost potrebite dokumentacije pacijenata za sve liječnike (neophodna informatizacija)
- timski rad - stručne konzultacije i evaluacija rada (primjerice praćenje preskripcije i upućivanja) te primjena različitih intervencija (racionalizacija dijagnostičkih i terapijskih postupaka)
- praćenje učinaka (monitoring) treba biti interno (od samih članpova grupne prakse) te eksterno (predstavnici HZJZ i HZZO) temeljeno na stručno usuglašenim indikatorima
- uvođenjem konzultacija unutar grupne prakse (prema ekspertnosti pojedinog člana grupne prakse – kardiološka problematika reumatološka, psihološka itd.
- poticanjem stručnog usavršavanja liječnika i medicinskih sestra (tjedni stručni sastanci)
- upošljavanje „zamjenskih“ liječnika i drugog osoblja (za obavljanje dežurstva, zamjena i slično)
Predložena stimulacija od 5% više sredstava za grupnu praksu je početak za motivaciju. Prema rezultatima evaluacije nakon 6 mjeseci, mehanizmi poboljšanja se mogu nadograđivati a isto tako i materijalna stimulacija.
I. Oblici i struktura grupne prakse su:
a) monovalnetni (samo obiteljska medicina, najmanje dva tima)
b) polivalentni (najmanje 2 obiteljska liječnika 1 pedijatar i /ili drugi specijalisti primarne razine zdravstvene zaštite. Pri tome jedan obiteljski liječnik obvezatno treba imati specijalizaciju)
II. Prostor i udaljenost:
grupne prakse se osnivaju od timova koji ne mogu biti udaljeni više od 5 km. Iznimno u selima najveća udaljenost udruženih timova je do 10 km.
III. Plaćanje:
HZZO će plaćati glavarine udruženih timova na njihove osobne račune, a na zajednički račun 5%. Ukoliko se timovi tako dogovore, može se plaćanje osigurati kroz zajednički žiro račun
IV. Članovi grupne prakse dogovorno i usuglašeno ugovorom će odrediti koji dio sredstava će udružiti za zajednički fond i kako će osigurati ravnopravno učešče u dodatnoj dobiti
9. Aktualnosti
.
1. Radna skupina jednoglasno je zatražila podršku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za dalji rad jer je izložena stalnim pritiscima od strane KOHOM-a, a pojedini članovi radne skupine su sustavno diskreditirani u javnosti Osim toga Radna je skupina jasno izrazila zabrinutost zbog neprimjerenog djelovanja KoHOM-a u međunarodnim organizacijama te upozorava još jednom da se o tome povede ozbiljna rasprava.
2. Članovi Radne skupine (prof Jureša, prim Šimunović i prim Jovanović) aktivno su sudjelovali u doradi prijedloga Pravilnika o ortopedskim pomagalima. Dr Mario Bagat iz HZZO, prim Josip Jelić iz HLK , prof Jureša i prof Katić su 30.3. 2009. godine zajedno završili prijedlog izmjena Pravilnika prema zaključku sjednice Upravnog vijeća HZZO. Prilikom rada na Pravilniku o ortopedskim pomagalima pokazao se problem nedostatka koordinacije djelovanja Radne skupine i Upravnog vijeća HZZO-a.
3. Članovi radne skupine (prim Jovanović i prof Jureša) aktivno su sudjelovali u izradi Pravilnika o ponovljivom receptu. Iako je uvođenje ponovljivih recepata prihvatljivo jer rasterećuje liječnike, a pacijentima povećavaju dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite ima puno nedorečenosti u postojećem rješenju. To su prvenstveno nemogućnost pravodobnog storniranja trajnog recepta i povratne informacije iz apoteke da li je pacijent zaista podizao terapiju redovito. Stoga je predloženo da se održe ponovni sastanci s predstavnicima Hrvatske ljekarničke komore uz predstavnike Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te predstavnike HZZO, radi pojašnjenja i korekcije nepraktičnih rješenja. Nažalost, do sada tih sastanaka nije bilo. Stoga Radna grupa traži da se izvješća o ponovljivom receptu uklope u ukupno integrirano informatičko rješenje koje je kontrolirano od nadležnih državnih tijela.
4. Radna skupina podržava prijedloge za rješavanje opstanka „malih“ neprofitabilnih timova koje su iznijeli državni tajnik dr Jurković, predstavnici Hrvatske liječničke komore te Hrvatske udruge poslodavaca do oblikovanja novog Ugovora koji bi se temeljio na osiguranju ujednačenih standarda rada liječnika. Podržava se inicijativa da se timovi koji ne mogu financijski opstati vrate u domove zdravlja uz sufinanciranje do standardnog tima uz pozitivno mišljenje o povratku Ministarstva zdravstva i HZZO. Nadalje, za male timove bi jedna od hitnih ali kratkotrajnih mjera do donošenja novog ugovora bila mogućnost izvođenja većeg broj DTP od limita postavljenog za svaki tim, do najvećeg limita DTP kojeg može ostvariti standardni tim.
5. Obzirom na situaciju sa ABA informatikom Radna skupina predlaže da se u slučaju da liječnici moraju preći na drugi program liječnici oslobode tih troškova. Isto tako da se u slučaju prelaska s jednog na drugi program vodi računa o potrebi primjerenog transfera podataka sa jednog na drugi program. Radna skupina predlaže da članovi Radne skupine koji su ujedno i članovi Povjerenstva za informatizaciju potaknu raspravu i izrade izvedbena rješenja za takve situacije u suradnji sa Ministarstvom zdravstva.
6. Radna skupina se očitovala o uvođenju modela internog upućivanja bolesnika od strane specijalista konzultanata bilo na pretrage ili na konzultacije drugim specijalistima konzultantima, Radna skupina je upozorila o mogućnosti da se takvim modelom u potpunosti naruši zadaća liječnika obiteljske medicine kao „čuvara ulaza u zdravstveni sustav „(gate-keeper) i koordinatora skrbi za bolesnika. Stav UEMO-a je da liječnik obiteljske medicine kao gate-keeper u zdravstvenom sustavu mora autorizirati upućivanja na konzultacije specijalistima konzultantima i u druge razine zaštite, pa je i u našem zdravstvenom sustavu nužno da se to poštuje obzirom da i mi imamo model izabranog liječnika u funkcji gate-keepera. Kod kolateralnog upućivanja odnosno upućivanja bolesnika direktno od jednog specijaliste konzultanta drugom specijalisti konzultantu (primjerice neurolog internisti) nitko ne vodi brigu o pacijentu u cjelini, svatko se bavi svojim područjem i postoji mogućnost da se nepotrebno ponavljaju recentni i upotrebljivi nalazi laboratorijskih i drugih dijagnostičkih pretraga i obavljaju ponovljene specijalističke konzultacije o kojima izabrani liječnik ima upotrebljive podatke. Stoga je nužno napraviti podrobnu analizu što se postiglo u proteklom razdoblju takvim modelom.
7. Radna skupina je upozoravala na problem velikog nedostatka liječnika u službi obiteljske medicine što znatno otežava funkcioniranje te djelatnosti i ugrožava implementaciju i provođenje reformskih rješenja. Radna skupina smatra da je za provođenje reforme nužno i stvaranje odgovarajućih uvjeta koji će osigurati bolji i učinkovitiji rad.
8. Liječnici obiteljske medicine i njihovi suradnici, zaposlenici u domovima zdravlja, trebaju biti odgovarajuće plaćeni za svoj rad u skladu sa izvještajim o izvršenju rada.
9. Radna skupina je upozorila da je nužno razmotriti sve aspekte prelaska na koncesiju i izraditi jedinstveni naputak u skladu sa Zakonom, koji će se primjenjivati u cijeloj državi gdje će se jasno obrazloziti nadležnosti Ministarstva zdravstva, HZO-a, županije i koncesionara.
10. Ugovor između liječnika obiteljske medicine i Doma zdravlja nužan je i potreban za rad liječnika obiteljske medicine u pripravnosti i dežurstvu jer omogućuje svima jednake uvjete rada u tim poslovima i garantira redovito odvijanje tih poslova. Radna je grupa podržala Prijedlog Ugovora uz preporuku da se prijedlog doradi u skladu sa važećim propisima.
11. Na plenarnoj sjednici na kojoj su sudjelovali predstavnici obiteljske medicine, pedijatara i ginekologa u primarnoj zaštiti koja je održana pod predsjedanjem državnog tajnika dr Jurkovića 23.03. 2009. godine zaključeno je da postoje dijametralno oprečni stavovi glede kombiniranog modela plaćanja. Predstavnici pedijatara ne prihvaćaju plaćanje koje sadrži fiksni i varijabilni dio. Svi članovi radne skupine za koordinaciju, praćenje i usmjeravanje reforme zdravstva iz sekcije obiteljske medicine podržavaju osnovni koncept reforme zdravstva koji se sastoji od kombiniranog načina plaćanja.
12. Radna skupina smatra da principi ugovaranja po modelu 80% fiksnog plaćanja i 20% varijabilnog dijela plaćanja moraju biti za sve djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti isti. Bez poštovanja tog principa dovodi se u pitanje cjelokupan koncept reforme zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj.
Za Stručnu radnu skupinu za koordinaciju, praćenje i usmjeravanje reforme zdravstva u obiteljskoj medicini
Voditeljica
Prof.dr.sc Milica Katić
U Zagrebu 7.listopada 2009. godine
Informacije o radu stručne radne skupine
Obraćanje predsjednika HUOM-a
