Nakon XXIII. Kongresa obiteljske medicine
Grad Osijek je po četvrti puta bio domaćin Kongresa Hrvatske udružbe obiteljske medicine (VI. Kongresa 1998., XIII. Kongresa 2006. i XVIII. Kongresa 2011. XXIII. Kongresa 2016. godine) u razdoblju od 05.05.2016. do 07.05.2016. godine, na što smo izuzetno ponosni.
Kongres od međunarodnog značaja okupio je liječnike specijaliste obiteljske medicine i specijalizante obiteljske medicine iz cijele Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Makedonije.
Hrvatska udružba obiteljske medicine osnovana je 1992. godine kao strukovna udruga liječnika specijalista opće/obiteljske medicine, s ciljem da se hrvatskoj obitelji vrati njezine liječnike, a liječnicima koji prakticiraju obiteljsku medicinu povrati dignitet koji zaslužuju u sustavu zdravstva koje je u nas godinama bilo nedefinirano, a postupno i zapostavljeno.
Teme ovogodišnjeg kongresa bile su: Kardiovaskularne bolesti i infektološki pacijent u ordinaciji obiteljske medicine. Pokušali smo kroz deset prvenstveno praktičnih radionica prenijeti i razmijeniti iskustvo liječnika kako bi si međusobno što više olakšali rad u postojećem sustavu.
Tijekom kongresa održao se i okrugli stol pod nazivom Status obiteljskih liječnika u hrvatskom zdravstvu. Okruglom stolu prisustvovalo je mnoštvo liječnika koji su iznijeli i razmijenili svoja iskustva, ponajviše negativna, svojim statusom u hrvatskom društvu. Upravo zato u liječničkom zvanju ne bi se smjele pojavljivati etičke i zakonske teškoće na koje upozoravaju brojne deklaracije o pravima bolesnika. Danas je opet korisno podsjetiti se na Deklaraciju Svjetskog liječničkog udruženja o neovisnosti i profesionalnoj slobodi liječnika iz listopada 1986. godine: „U okviru medicinske prakse i skrbi za bolesnike, od liječnika ne treba očekivati da sudjeluju u procjeni prvenstva koje vlada ili društvo propisuje prilikom raspodjele oskudnih sredstava za zdravstvo. Takav bi postupak izazvao sukob između interesa bolesnika i obveze liječnika prema njemu i ozbiljno umanjio profesionalnu neovisnost liječničke struke u koju se bolesnik pouzdaje“. Bila je to 1986. godina. Jesmo li se približili cilju kojemu svi mi težimo?
Sastavni dio radnih materijala bio je i Zbornik radova u kojem su objavljeni radovi koji su se prezentirali tijekom stručnog dijela kongresa. Mnogo od iznesenog u radovima ima posebnu vrijednost upravo za svakodnevni rad u našim ordinacijama. Ono što nije objavljeno u Zborniku radova, objavljeno je našem časopisu Medicina Familiaris Croatica. Uostalom , to je oduvijek i bila temeljna ideja na kojoj se stvaraju tematske zbirke radova. Stoga je i ovogodišnji skup bio posvećen promišljanjima i istraživanjima o našim pacijentima kojima je pažnja i stručnost danas potrebna više nego ikada. Upravo stoga su i naši skupovi važni. Ne samo brojnošću, već i kvalitetom radova svake godine ukazujemo na opstojnost struke. Struke bez koje nijedan sustav ne može, ma koliko se trudio. Struke koja rješava 80% zdravstvenih potreba pučanstva.
Prošlo je više od godine dana od zadnjeg/prošlog kongresa koji se održao u Varaždinu. Bila je to godina u kojoj se mnogo toga dogodilo. Stoga su ovogodišnje teme imale mnogo šire okvire od uobičajenog promišljanja o liječniku kao onome koji odnosi ili umanjuje bolest. Odnos liječnik - pacijent je partnerski odnos koji podrazumijeva odgovornog i nadasve zainteresiranog pacijenta koji brine i živi zdrav život u suradnji sa svojim liječnikom -konzultantom. Jer upravo je liječnik obiteljske medicine onaj koji kroz preventivu, savjetovanje, dijagnostiku, liječenje, njegu i palijativnu skrb objedinjuje i rješava sve potrebe svog pacijenta.
Sada možemo već i najaviti XXIV. Kongres koji će se održati u Dubrovniku od 22. – 24. travnja 2017. Teme kongresa su: debljina i treća životna dob.
Zahvaljujemo se kolegicama i kolegama koji su prisustvovali ovogodišnjem kongresu i svojom nazočnošću ponovno dokazali da svoje slobodno vrijeme poklanjaju učenju za dobrobit naših pacijenata. Ili kako je Ksenofon rekao prije nekoliko tisuća godina: „Bogovi zaista nisu od početka otkrili od početka otkrili smrtnicima sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici postižu napredak u pronalaženju.“
U ime organizatora još jednom zahvaljujemo i nadamo se skorašnjem susretu u Dubrovniku!
Vesna Samardžić-Ilić
